Vampiri matematički ne mogu postojati Da se 1. siječnja 1600. pojavio prvi vampir, koji bi svakog mjeseca ugrizao jednu osobu, do veljače bi bila dva, do ožujka četiri, a u srpnju 1602. svi bi bili vampiri. Čijom krvlju bi se hranili? Jedan je znanstvenik jednostavnim matematičkim računom isisao i zadnju kap života iz mita o vampirima te dokazao da ta popularna stvorenja jednostavno ne mogu postojati. Costasa Efthimioua, profesora fizike na Sveučilištu Central Florida, zabrinuli su podaci o opasno velikom broju ljudi koji doista vjeruju da vampiri postoje, kao i pseudoznanstveni pokušaji da se teorijski dokaže mogućnost njihove egzistencije. Po legendi koja vuče korijene iz srednjovjekovne Transilvanije, koju je popularizirao roman irskog pisca iz 19. stoljeća Brama Stokera Drakula, vampiri se hrane ljudskom krvlju, a onaj koga ugrizu svojim dugim očnjacima postaje vampir i mora početi piti krv drugim ljudima. Efthimiou je problemu pristupio s najosnovnijom logikom: na svijetu je 1. siječnja 1600. godine živjelo, po procjeni, 536.870.911 ljudi. Da se tog dana pojavio prvi vampir, koji bi svakog mjeseca ugrizao jednu osobu, do 1. veljače 1600. na svijetu bi bila dva vampira. Mjesec dana kasnije bilo bi ih četiri, i tako dalje. Za samo dvije i pol godine, svi bi ljudi postali vampiri i ne bi im ostao nitko čijom bi se krvlju mogli hraniti. Kad se uzme u obzir još i tadašnja stopa smrtnosti, ljudska vrsta bi izumrla još brže. Čak ni nerealno visok natalitet ne bi mogao spriječiti tu vampirsku pošast. "Dugoročno, ljudi u takvim okolnostima ne mogu preživjeti, čak i da se stanovništvo svakog mjeseca - udvostruči! A to je, jasno, potpuno nemoguće", zaključio je Efthimiou.
